Društvo

O IVANJDANU, ALI I DRUGIM PRAZNICIMA

Ivanjdan ili Ivandan je hrišćanski praznik kojim se 7. jula obeležava rođenje Svetog Jovana Krstitelja, Proroka i Preteče. Jovan je u reci Jordan krstio Hristosa, pa je u narodu poznat kao Jovan Krstitelj. Najpoznatiji običaj na ovaj praznik je pletenje venaca od ivanjskog cveća.

Srpska pravoslavna crkva i vernici 7. jula obeležavaju Ivandan, praznik posvećen rođenju Svetog Jovana Krstitelja. Najpoznatijim običajem na ovaj praznik, pletenjem venaca od ivanjskog cveća, pokazuje se da je priroda u razvoju došla do zenita. Sveti Jovan je prema predanju bio savremenik Isusa Hrista, stariji od njega samo nekoliko (šest) meseci. Rodila ga je Jelisaveta, žena jevrejskog prvosveštenika Zaharija. Jovan je u reci Jordan krstio Hristosa, pa je u narodu poznat kao Jovan Krstitelj. Pre krštenja ovaj svetitelj je najavio dolazak Spasitelja, pa ga narod naziva i Jovanom Pretečom, podseća Snežana Šaponjić Ašanin, etnolog Narodnog muzeja.

Vaskršnji ciklus običaja, koji predstavlja prolećni, završen je sa Trojicama, a u toku je letnji, koji je počeo sa Petrovim postom. Letnji ciklus običaja karakterišu sunčani dani. U našem narodu kult sunca je oduvek bio izražen, kako u zimskom, tako i u letnjem periodu. U zimskom periodu se raznim običajima želelo podstaći više sunčanih dana, a u letnjem da letina bude što bogatija. Nasušni hleb je uvek imao veliki značaj u srpskoj tradicionalnoj kulturi i uopšte u čitavoj ljudskoj civilizaciji – objašnjava naša sagovornica.

Inače, Petrov post može da traje najkraće dve sedmice, a najduže sedam nedelja, što zavisi od rasporeda Vaskrsa za kalendarsku godinu. Prema rečima etnologa, među praznicima koji su karakteristični za ovaj period je i Vidovdan:

U srpskoj tradicionalnoj kulturi Vidovdan ima veliki značaj, koji simbolizuje potrebu za očuvanje zdravlja stanovništva, posebno očiju. Veruje se da se tog dana treba umiti vodom i gledati u sunce. Pored toga, za Srbe je veoma važan i zbog Kosovskog boja. Srbi su sudbinski vezani za Vidovdan, jer su se mnoge bitne stvari u našoj istoriji događale baš na ovaj praznik, pa mu se zato i posvećuje velika pažnja.

LEKOVITO IVANDANJSKO BIljE
Etnolog napominje da se u toku godine Sveti Jovan obeležava 12 puta, jer je imao veliku ulogu u hrišćanstvu.

-Naročita pažnja se posvećuje ovom prazniku, jer se veruje da bilje koje se ubere na Ivandan ima posebnu, lekovitu moć. Čak se smatra da lekovite trave ne treba brati pre Ivandana, da one do tada nisu dovoljno zrele, da nemaju dovoljno lekovitu moć. Vodilo se računa da se na taj dan porani, pre sunca, da se uberu biljke, koje će se osušiti i koje će služiti za čaj. Takođe, veruje se da se u ponoć, uoči Ivandana, otvaraju nebesa, da se zadrmaju tri puta, slično kao na Bogojavljenje, kao i da su sve reke i vode svete i čiste, i da imaju veliku moć. Posebno je karakteristično da se pletu venci od lekovitih trava. Uopšte venci u našoj tradicionalnoj kulturi imaju veliku ulogu, prvo venac simbolizuje sunce, a drugo veruje se u veliku zaštitu magičnog kruga. Inače, venac se plete, ne samo za Ivanjdan, već i za druge praznike u toku životnog ciklusa. Šarenilo i miris cveća imaju takođe važnu ulogu, jer se venci stavljaju na devojačke glave. Poznato je da devojke u našoj kulturi imaju gotovo magijski značaj, od njih se očekuje da se udaju i rađaju decu. U pojedinim krajevima devojke se i danas okupljaju na ovaj praznik, pletu vence od najlepšeg cveća i pevaju: “Sve devojke ruže beru, ruže beru, vence viju”… – naglašava Snežana Šaponjić Ašanin.


Inače, ovaj praznik se slavi i u ratarskim i stočarskim kulturama, jer se želelo da se snagom bilja pospeši zvradvlje, ne samo ukućana, nego i stoke, i da uopšte agrarna godina bude što uspšnija, zbog opstanka porodice i čitave društvene zajednice . Naročita pažnja se poklanjala i paljenju ivanjdanskih vatri, kako bi se na simboličan način podstakli sunčani dani, koji su neophodni u ovom periodu.

N. R.


PETROVDANSKE LILE U NACIONALNOM REGISTRU NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 12. jula slave Dan svetih apostola Petra i Pavla, praznik koji je u našem narodu poznat kao Petrovdan. Ovim slavljem završava se Petrovski post i počinje pričešće vernika. U tradiciji našeg naroda smatra se važnim datumom, jer u prirodi nastupaju promene, odnosno približavamo se jeseni.

-I Petrovdan ima veliki značaj u srpskoj tradicionalnoj kulturi. Takođe je karakteristično da se pletu venci od cveća, ali ovoga puta zbog simbolike naziva praznika pletu se od poljskog cveća petrovaca. Postoje razni običaji kod Srba, a najpoznatiji je da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se pale na mestima gde se okuplja narod, uglavnom na trgovima, a najradije učestvuju deca i omladina. Petrovdanske lile se takođe pale oko stoke i torova, mlekara, uopšte, privrednih objekata. Običaj paljenja vatre sačuvan je u Ivanjici, Sjenici, Novoj Varoši, Prijepolju, Priboju, Šapcu, Loznici… Na primer, u pojedinim krajevima, nekada se uoči Petrovdana stoka garavila ugarcima od nagorele vatre i na taj način štitila od raznih bolesti. Petrovdan je svojevremeno imao i veliki značaj za žene koje su prerađivale mleko, proizvodile sir i kajmak. Poznato je da naš narod proizvodi beli mrs izuzetnog kvaliteta – podseća etnolog Ašanin.
Inače, u Nacionalnom registru nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisane su i Petrovdanske lile.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.