Društvo

NAKON MITOVA I „ZABLUDE SRPSKE ISTORIJE“

NOVA, ZANIMLJIVA KNJIGA ISTORIČARA DEJANA RISTIĆA

DEJAN RISTIĆ: “Mit se često lep, zavodljiv, poučan, kao činilac našeg istorijskog trajanja, ispleten maštom i nadom, sve češće povlači pred neumoljivim naučnim istinama i činjenicama. Nekad i požalimo što je to tako…“

Nakon velikog uspeha knjige ,,Mitovi srpske istorije“ istoričara Dejana Ristića u izdanju beogradskog ,,Vukotić media“,koja je za manje od godinu dana dostiglatiraž od skoro deset hiljada primeraka, a predstavljena je u više od trideset gradova i nekoliko država, kao i u više od stotinu srpskih i inostranih medija, pred čitaocima se od 20. jula nalazi njen nastavak pod nazivom ,,Zablude srpske istorije“.I ova knjiga iz ugla istorijske nauke analizira neke od najznačajnijih mitova, nepoznanica i istorijskih zabluda naše mnogovekovne, burne, slavne i velike nacionalne istorije. Zaslugu za njen nastanak ima izuzetno veliki broj čitalaca koji su inicirali i podržali autora u ovom istraživanju.Knjiga nije namenjena istoričarima, već najširem krugu čitalaca koji žele da obogate i, iznad svega, objektivizuju svoja znanja iz nacionalne istorije.

NAJČEŠĆE NEDOUMICE OD SVETOG SAVE I DO DANAS

Kroz niz konkretnih zapitanosti istoričar Dejan Ristić, zapravo navodi o kojim najčešćim zabludama u novoj knjizi piše:

-Da li postoji ,,srpski, odnosno, kalendar Svetog Save I“?Da li još uvek mislite da je hrabri Miloš Obilić rasporio turskog emira Murata I na Kosovu polju? Koliko istina ima u tvrdnji da je prvi srpski car ujedno i jedini nemanjićki vladar bez oreola?Da li je najveći srpski osvajač, car Stefan Dušan IV Silni, zaista usmrtio svog oca? Da li je srpska carica Jelena bila jedina žena koja je ikada kročila nogom na tlo Svete Gore Atonske?Da li su mošti najznačajnijeg među Srbima, Svetog Save I Srpskog, zaista u celosti spaljene, ili nam je jedan njihov deo, ipak, ostao sačuvan sve do danas? Da li je uistinu car Napoleon I izrekao laskave reči o voždu Karađorđu?Šta se zapravo dogodilo u Srpsko-bugarskom ratu 1885. godine i gde je nestala nadaleko čuvena Spomen-ploča iz zdanja Međunarodnog Crvenog krsta u Ženevi?

NAJPOZNATIJE ZABLUDE 20. VEKA

A među istorijskim zabludama 20. veka, najčešće su one, kaže istoričar Ristić, koje se odnose na sledeća pitanja:

-Da li je u zimu 1915/1916. iz albanskih luka srpske junake prevozila lađa francuska ili italijanska?Ko je uistinu bio tvorac čuvenog osvrta vojvode Živojina Mišića o Hrvatima?Ko je, umesto mrtvog kralja Aleksandra I Ujedinitelja od Jugoslavije, izgovorio reči: ,,Čuvajte mi Jugoslaviju“?

Foto: Bojan Džodan

Da li je general Dragoljub Mihailović zaista bio prvi ustanik u Evropi u Drugom svetskom ratu i ,,najodlikovaniji srpski oficir u istoriji“?

Jeste, episkop ohridski i žički Nikolaj (Velimirović) je bio zatočen u zloglasnom logoru u Dahauu, ali da li je mučen, zlostavljan ili je bio u tzv. počasnom objektu? Ponavljate li još uvek da Josip Broz Tito nikada nije posetio Jasenovac?

A sličnih pitanja, nedoumica, nepoznanica ili verovanja ima na pretek, ističe Ristić.

MIT SE POVLAČI PRED ČINjENICAMA

Govoreći o fenomenu mita, istoričar Dejan Ristić kaže da se mit- često lep, zavodljiv, poučan, kao činilac našeg istorijskog trajanja, ispleten maštom i nadom, sve češće povlači pred neumoljivim naučnim istinama i činjenicama.

-Nekad i požalimo što je to tako.Svaki narod, pa i naš, pored ostalog, oduvek je težio da uspostavi ili, tamo gde je to smatrano potrebnim, obnovi vremenom iskidane niti istorijskog, kulturološkog, jezičkog, identitetskog, verskog ili državotvornog kontinuiteta.Ta i takva, potpuno razumljiva potreba, dovodila je u pojedinim istorijskim razdobljima do svojevrsnog nacionalno-romantičarskog buđenja ili zanosa tokom koga istoričari uočavaju ponovno oživljavanje, pa čak i otvoreno kreiranje simbolički prvorazredno važnih identitetskih i istorijskih elemenata narodne tradicije, legendi i mitova.Ovaj fenomen posebno je uočljiv u razdoblju čitavog XIX, a u našem slučaju i u poslednjim decenijama XX veka. Njega je, međutim, pratila jedna, istina globalna pojava, koja se na najjednostaviniji i najjasniji način može definisati pojmom ,,izmišljanje tradicije” – kaže Ristić, zaključujući da ni naša kultura nije lišena brojnih primera manje ili više svesnog izmišljanja ličnosti, događaja, pa čak i misli koje smo bivali skloni da pripisujemo istaknutim istorijskim ličnostima.

IZMIŠLjENE TRADICIJE…

Ne želeći da nabraja mnoge slučajeve stvarnog izmišljanja tradicije kod nas, autor se opredelio da ljubiteljima starina predstavi najznačajnije i najprisutnije elemente izmišljene tradicije, kao i da ukaže na njihovu potpunu ili znatnu istorijsko-činjeničnu neutemeljenost.

-Najveći deo mitova, legendi, verovanja, istorijskih nedoumica i zabluda sadržanih u ovoj knjizi nastajali su relativno kasno, tek počev od XIX stoleća.I dok za neke od njih sa potpunom sigurnošću znamo ko su im bili autori i kada su nastajali, veći deo su zapravo rezultat bogate mašte njihovih, a za nas danas, anonimnih tvoraca. Međutim, cilj istoričara nije da konfrontiraju narodnu tradiciju, legende i mit, sa jedne, i naučnu istoriografiju, sa druge strane, već da, pre svega, ukažu na (ne)istoričnost u pojedinim pojavama za koje najveći deo naših sunarodnika istinski veruje da su utemeljene u činjenicama – navodi naš sagovornik.

Čineći to, autor obe knjige sledioje pouku našeg istaknutog istoričara-vizantologa prof. dr Radivoja Radića koji tvrdi da ,,Istoričari pišu za one koji žele da znaju, a publicisti za one koji žele da veruju”.

KROZ MITOMANIJU I FALSIFIKOVANjE PROŠLOSTI

Stoga knjiga „Zablude srpske istorije“, kao zbir uzbudljivih i autentičnih istorijskih eseja, predstavlja rezultat obaveze nauke i interdisciplinarnog istraživanja da se veličanstvena viševekovna istorija srpskog naroda rastereti i oslobodi teškog tereta mitomanije i istorijskih zabluda. Sledeći prethodno istraživanje ostvareno prvom i veoma popularnom knjigom ,,Mitovi srpske istorije“, Ristić je naučnim dokazima razvejao neke od naših najznačajnijih mitova i vratio nas „bistrim i istinitim izvorištima nauke“. Drugom  knjigom, sazdanom na naučnim saznanjima i otkrićima, u 20 poglavlja ide još dalje, dublje i ubedljivije sa ciljem da naše istorijske zablude i nepoznanice iznese pred zainteresovanu javnost.

-Istorijske nepoznanice i zablude, kao i pseudoistorijske tvrdnje neumitno se povlače pred neumoljivim naučnim istinama i činjenicama. U stvaranju mitomanskih priča, izmišljotina i falsifikovanja prošlosti otišlo se predaleko. Krivotvori se naša slavna istorija i time se urušava i negira identitet nacije i ugrožava njen opstanak – ističe, pored ostalog, istoričar Dejan Ristić.

Zorica Lešović Stanojević

JEDNA OD ZABLUDA: NIJE TO SVETI SAVA REKAO

-Setimo se, samo, čuvene ,,misliˮ utemeljivača Crkve u Srba, Svetog Save I Srpskog, koji je u pismu episkopu Irineju izneo stanovište kako je ,,Istok mislio da smo mi Zapad, a Zapad da smo Istok… A mi smo Srbi sudbinom predodređeni da budemo Istok na Zapadu i Zapad na Istoku, i da priznajemo iznad sebe samo nebeski Jerusalim, a na zemlji nikogaˮ.

Nikola Radosavljević, ,,Sudbina moštiju Svetog Save I“, olovka na papiru, 40 h 30 cm, 2020

Ipak, ukoliko bismo se makar malo zainteresovali za sam istorijski izvor koji bi sadržavao ovu misao velikog svetitelja, brzo bismo ustanovili da ne postoji nikakvo pismo arhiepiskopa Svetog Save I Srpskog episkopu Irineju, kao i to da istorijska nauka može da potvrdi da nije postojao nijedan svetiteljev savremenik među srpskim arhijerejima koji je nosio ime Irinej. Ukoliko nas ovo neočekivano saznanje ne bi potpuno obeshrabrilo u našem daljem traganju za istinom došli bismo do činjenice da je tu ,,misaoˮ Svetog Save I Srpskog 1980. godine izmislio publicista Milan D. Miletić, koji ju je objavio u svojoj knjizi pod naslovom ,,Brojanice Svetog Saveˮ.

No, bez obzira na to što sa potpunom sigurnošću znamo da se u ovom slučaju radi o nečemu što je izmišljeno tek pre oko 40 godina, mnogi od nas će i dalje nastaviti da u prigodnim situacijama navode ovu svetiteljevu ,,misaoˮ – ističe istoričar Ristić.

POSEBNA VREDNOST

-Posebnu vrednost obe knjige, i ,,Mitovi srpske istorije“ i ,,Zablude srpske istorije“, predstavljaju za tu priliku izrađene originalne ilustracije, koje su delo jednog od našihnajistaknutijih srpskih grafičara mlađe generacije dr Nikole Radosavljevića. Njegovi umetnički prikazi ličnosti i istorijskih događaja sadržanih u ovim knjigama uistinu jesu vešto, smelo i maštovito ovekovečeni važni segmenti našeg viševekovnog trajanja – napominje autor Dejan Ristić.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.