Grad

PAREZANOVIĆ: ZAGAĐENJE VAZDUHA ISKLJUČIVO ŽIVOTNO, A NE POLITIČKO PITANJE

Povodom sve učestalijih informacija o zagađenju vazduha u našem gradu, koje su u prethodna dva meseca objavljivane u medijima, narodni poslanik iz Čačka i član Odbora za zaštitu životne sredine Marko Parezanović je uputio je pismo Agenciji za zaštitu životne sredine (SEPA), u kome je zatražio da Čačak hitno dobije PM uređaj za merenje nivoa suspendovanih čestica u vazduhu.

Narodni poslanik Marko Parezanović smatra da vazduh u Čačku nije zadovoljavajućeg kvaliteta i da je to neosporno, ali „da taj problem ne datira od juče“. 

– Kvalitet vazduha je oduvek bio problematičan u zimskim mesecima, prvenstveno zbog toga što se industrijskim zagađivačima pridodaju i individualni grejni sistemi. To što danas više pričamo o ovoj temi(što je dobro), posledica je monitoringa koji je uvela Agencija za zaštitu životne sredine u prethodnih nekoliko godina, kao i sve većeg broja individualnih merača kvaliteta vazduha, koji, kada se priključe na internet, postaju izvor informacija koje prikupljaju različite aplikacije poput AirVisual-a. To ne znači da je vazduh bio dobar pre uvođenja monitoringa  – kaže Parezanović.

Narodni poslanik Parezanović smatra da je neodgovorno da bilo ko kaže da nadležni u lokalnoj samoupravi ne preduzimaju ništa, kada je reč o kvalitetu vazduha, i da je netačna tvrdnja da je danas vazduh lošiji nego u vreme kada su sve kotlarnice koristile mazut, ugalj i lož-ulje: 

– Najsporniji su zimski meseci zbog neadekvatnih sistema za grejanje i nedostatka padavina i vetra. Ako znamo da je  prethodnih godina u široj gradskoj zoni ugašeno na desetine kotlarnica koje koriste „prljave“ energente, poput mazuta i uglja, možemo samo da zamislimo kakav je kvalitet vazduha bio u bliskoj prošlosti. Mi ne možemo da vratimo vreme i da to izmerimo, ali zato možemo da u narednim godinama adekvatnim merenjem analiziramo delotvornost mera koje Grad primenjuje. Čačak će u 2022. biti jedan od retkih gradova u Srbiji koji će za grejanje javnih objekata koristiti isključivo prirodni gas. 

GAŠENJE STARIH KOTLARNICA NA MAZUT

Parezanović podseća da je u Čačku, nakon toplane Qubić kej, izgrađeno još tri toplane na prirodni gas – Vinara, Šumadija i Gradska toplana,  i da je, zahvaljujući tome, ugašen značajan broj kotlarnica na mazut i lož-ulje. Tokom 2018. je počela da radi i gasna kotlarnica „Prosveta“, na koju je, pored postojećih objekata, priključena i zgrada Medicine rada. Stara kotlarnica na mazut je ugašena. Nabavkom gasnog gorionika za toplanu Qubić kej zamenjen je stari, koji nije ispunjavao ekološke standarde. Na daljinsko grejanje su 2018. godine priključene i zgrade suda, tužilaštva i MUP-a, čime je ugašena još jedna kotlarnica na mazut. Za nekoliko meseci počeće da radi i gasna kotlarnica na koju će biti priključeni Agronomski fakultet, Fakultet tehničkih nauka, OŠ „Vuk Karaxić“, Tehnička i Muzička škola, čime će biti ugašene sve kotlarnice na ugalj i mazut u ovom delu grada. U narednoj godini biće izgrađena i gasna kotlarnica za Mašinsko – saobraćajnu školu koja će zameniti postojeću na mazut. Jedan od gorućih problema predstavlja i kotlarnica na mazut „Proleće“ koju koriste stanari Bogićevićeve ulice. 

PROBLEM STVARAJU I INDIVIDUALNI LOŽNI SISTEMI 

Individualni ložni sistemi, kako navodi Parezanović, predstavljaju veći problem, jer će za njihovu „tranziciju“ biti potrebno više vremena, uvođenje niza proaktivnih mera, kao i PM uređaj, kako bi javnost imala prave informacije, a struka mogla da analizira efekte svega onoga što je primenjeno u cilju smanjenja zagađenja vazduha:

– Problem neadekvatnih individualnih sistema za grejanje se ne može brzo rešiti, ali je neophodno se domađinstva snažnije motivišu da pređu na gas i da se istovremeno radi na tome da taj energent bude daleko pristupačniji građanima. Osim toga, i dalje je prisutno veliko rasipanje energije i zbig toga je neophodno da se dodatno podstiče podizanje energetske efikasnosti, kako u pojedinačnim domaćinstvima, tako i u objektima namenjenim kolektivnom stanovanju. Uz veću energetsku efikasnost, trošićemo manje energenata. 

NEPOVOLJAN UTICAJ VELIKOG BROJA VOZILA

Narodni poslanik Parezanović ističe da na kvalitet vazduha u našem gradu nepovoljno utiče i veliki broj vozila:

– Na teritoriji Grada Čačka imamo skoro 40.000 registrovanih vozila, gotovo svaki punoletni član porodice ima svoj automobil. U automobilima se vozi u proseku mali broj putnika, a bicikl gotovo i ne koristimo, za razliku od dobre prakse koja se primenjuje u mnogo bogatijim zemljama sveta, gde je bicikl skoro pa osnovno prevozno sredstvo. Zbog toga Vlada Srbije subvencioniše kupovinu hibridnih vozila, a u bliskoj budućnosti električni automobili će potpuno osvojiti tržište. Iako se mnogima neće dopasti, ograničenje uvoza automobila sa „Euro 3“ standardom biće nužnost, što bi trebalo da podstakne kupce da starost automobila bude važniji kriterijum od njegove marke. Takođe, u bliskoj budućnosti deo saobraćaja biće izmešten iz centra grada, odmah nakon završetka drugog dela Ulice 10, odnosno Bulevara Radomira Putnika. 

Parezanović naglašava da „očuvanje životne sredine nije i ne može biti političko, već isključivo životno pitanje, koliko god pojedinci u nedostatku autentičnih političkih ideja pokušavali da profitiraju na ovoj temi“. U ozbiljnoj misiji očuvanja životnog okruženja trebalo bi da učestvuje svaki pojedinac u društvu, zbog čega je i te kako značajno da se o ovoj važnoj temi govori na osnovu podataka iz relevantnih izvora, kako bi celokupna javnost stekla objektivnu sliku o ovom problemu.

– Da o ovoj temi ne bismo slušali različita nagađanja i neuke komentare zlonamernih pojedinaca i senzacionalističkih medija, zatražio sam od Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) da u najkraćem roku obezbedi PM uređaj za Čačak, kako bi nadležna institucija mogla objektivno da meri nivo suspendovanih čestica u vazduhu – kaže Parezanović.

V. S.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.